Franjevački samostan i Župni ured sv. Ante Padovanskoga Humac


UREDOVANJE
Svaki radni dan od 8-12 i 16-18
Nedjeljom iza misa


KRŠTENJE
Prijava u uredovno vrijeme
Krštenja su u crkvi na Humcu svake nedjelje u 11 sati.
Prigodom  najave  krštenja  donesite  kopiju rodnog lista djeteta u Župni ured. 


VJENČANJE
Obvezatan je tečaj priprave za brak. Prijava u župnom uredu mjesec dana prije vjenčanja


BOLESNICI
Bolesnicima na vrijeme omogućite posjet svećenika

 

SPROVODI
Molimo vas da sprovod vašeg pokojnika najprije dogovorite sa Župnim uredom i smrtovnicu dostavite u Župni ured.

Predavanje dr. fra Roberta Jolića

predavanje jolicVečerašnjim predavanjem dr. fra Roberta Jolića na temu „Povijest Hercegovačke franjevačke provincije“ u dvorani sv. Ante na Humcu počeo je kulturni program u sklopu obilježavanja dana općine Ljubuški. U svom predavanju fra Robert je dao temeljne informacije o djelovanju franjevaca na hercegovačkom ozemlju sve od vremena sv. Franje koji je 1212. godine pristao i na hrvatsku obalu Jadranskog mora te tako bio prvi franjevac koji je stupio na hrvatsko tlo. Franjevci su u Humu, današnjoj Hercegovini, još od 14. stoljeća i jedina su konstanta ove zemlje u posljednjih 700 godina. Nestalo je i humskih knezova i vojvoda, hercega Stjepana i njegovih sinova, najveći dio katoličkog puka je pobjegao pred turskim nasiljem; nestalo je nakon 400 godina i turske vlasti, a potom i austrougarske, a na kraju srećom i komunističke. Franjevci, makar često progonjeni, unatoč svemu ostali su ovdje s katoličkim pukom, koji je ponekad dolazi na sami rub istrebljenja, a opstao u najvećoj mjeri zahvaljujući upravo franjevcima.

U predavanju je obrađeno vrijeme osnutka samostalne zajednice hercegovačkih franjevaca 1844. godine odcjepljenjem od provincije Bosne Srebrene, a razlog je bila zapuštenost njihova rodnog kraja, u kojemu već 300 godina nije bio ni jednog samostana, malobrojne župe su se teško opsluživale iz preudaljenih samostana u Bosni, a katolički je narod zbog toga živio u posvemašnjem neznanju i gotovo bez ikakva napretka.

Poseban naglasak stavljen je na područja djelovanja, materijalnu, intelektualnu i duhovnu izgradnju Provincije u prvim godinama sve do drugog svjetskog rata koji je donio brojna stradanja, kad su pobijeni provincijal fra Leo Petrović i 65 subraće, a veliki dio franjevaca bio je protjeran i izbjegao izvan domovine, tako je provincija 1949. godine imala 59 svećenika na slobodi (računajući i starce), koji su opsluživali 40 župa, a istodobno ih je 26 bilo u zatvoru. Pa ipak se Provincija dosta brzo oporavila, pa je sedamdesetih godina 20. stoljeća bila opet na vrhuncu, kako u brojčanom, tako i u kvalitativnom smislu. Na kraju moglo se čuti nešto i o današnjem stanju provincije, kao i tzv. „hercegovačkom slučaju“ koji je nanio mnogo zla Katoličkoj crkvi na našim prostorima.


Misno slavlje predslavio je biskup Ratko Perić u koncelebraciji s provincijalom fra Ivanom Sesarom
Ovogodišnja proslava blagdana Gospodinova prikazanja - Svijećnice, Dana Bogu posvećenih osoba - sukladno Kalendaru susreta i slavlja u Godini vjere, održana je u crkvi i samostanu sv. Ante Padovanskoga na Humcu.

Susret svih redovnika i redovnica koji djeluju na području Mostarsko - duvanjske i Trebinjsko - mrkanske biskupije započeo je u 15 sati pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio fra Mate Logara. Nakon pripreme bila je prigoda za svetu ispovijed.

U 15.30 započelo je Misno slavlje koje je predslavio mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski u koncelebraciji s provincijalom fra Ivanom Sesarom, provincijalom Hercegovačke franjevačke provincije i šesnaest svećenika.

Biskup Perić je u propovijedi istaknuo da su Gospodinov dolazak u hram dočekali dvoje staraca, Šimun i Ana, „obični vjernici“, laici. Samo su njih dvoje imali proročki dar i samo je njima dano da svjedoče Prikazanju. Jedina zadaća, nastavio je biskup Perić, posvećenih osoba jest gajiti, čuvati, tražiti taj dar da prepoznamo i dočekamo dolazak Gospodinov.

Na Svetoj misi pjevao je zbor novaka i postulanata pod ravnanjem fra Stanka Mabića.

Nakon Mise sudionici su imali prigodu pogledati izložbe u samostanskom muzeju te galeriji Majka. U samostanskoj blagovaonici za sve je priređen domjenak.