Franjevački samostan i Župni ured sv. Ante Padovanskoga Humac


UREDOVANJE
Svaki radni dan od 8-12 i 16-18
Nedjeljom iza misa


KRŠTENJE
Prijava u uredovno vrijeme
Krštenja su u crkvi na Humcu svake nedjelje u 11 sati.
Prigodom  najave  krštenja  donesite  kopiju rodnog lista djeteta u Župni ured. 


VJENČANJE
Obvezatan je tečaj priprave za brak. Prijava u župnom uredu mjesec dana prije vjenčanja


BOLESNICI
Bolesnicima na vrijeme omogućite posjet svećenika

 

SPROVODI
Molimo vas da sprovod vašeg pokojnika najprije dogovorite sa Župnim uredom i smrtovnicu dostavite u Župni ured.

Sveta Krizma u župi Humac

krizma humacČitavo jutro kiša rominja. Ona proljetna. Ipak svih 180 pripravnika i pripravnica za sv. krizmu, s crvenim šalom oko vrata s natpisom „SV. KRIZMA“,  našlo se na vrijeme u crkvi sv. Ante Padovanskoga na Humcu, ljubuški dekanat. Župnik je i dekan fra Ljubo Kurtović. On je zajedno s trojicom svojih suradnika,

župnih vikara, poučavao krizmanike za sv. krizmu. Crkva je ispunjena do posljednjega mjesta. Pun je i kor s kojega odliježe ugodna pjesma promjenljivih misnih dijelova na latinskom, a uskrsne pjesme na hrvatskom, koje na orguljama vješto prati Zdenko Vištica.

Pozdravlja biskupa Ratka srednjoškolac prvoga razreda, razgovijetno, doživljajno. Obećaje u ime svojih vršnjaka i vršnjakinja da će poslije krizme nastojati još zauzetije pohađati sv. Misu, sv. ispovijed, Bogu se moliti, a prate ga dvije krizmanice cvjetonoše. Župnik pozdravlja i krizmatelja i sav puk Božji.

Čitanja poizbor, koja čitaju krizmanici, a Evanđelje od dana: Mt 11,25-30, navješćuje župnik. Fra Stipan drži krizmanike u redu, a don Marin vodi ceremonije.

Biskup pozdravlja koncelebrante i Božji puk i zahvaljuje župniku njegovim suradnicima za pripremu ove sv. krizme.

Propovijed: Krizmanici, danas ćemo govoriti o dvjema Katama: jedna je domaća, Kotorka, blažena, kojoj smo slavili spomendan prekjučer, 27. travnja, a druga je Sijenska, Talijanka, sveta, kojoj blagdan slavimo danas. Ovu ćemo sv. Misu prikazati njima dvjema u čast, a na slavu Duha Svetoga kojega nam šalje Otac nebeski sa Sinom svojim Jedinorođenim. Ima li među vama djevojčicama koja Kata? - Javiše se dvije od njih devedeset i toliko. A ima i treća sveta Kata, ona iz Aleksandrije, koju župljani štuju u njezinoj crkvi u gradu Ljubuškom, 25. studenoga.

Ova naša domaća po krsnom imenu Katarina rođena je u Relezima u Crnoj Gori 1493. Kada joj je bilo 14 godina, sišla je u Kotor, postala služavka kod jedne imućne katoličke obitelji u gradu i u svojoj 20. godini odlučila stupiti u samostan sestara dominikanki trećoredica i uzela redovničko ime Ozana. U samostanu se vježbala u krjeposti i ljubavi prema Isusu raspetomu i prema svemu Kristovu otajstvu. Živjela je u zatvorenu samostanu 52 godine. Žena vjerski vrijedna, ćudoredno snažna, srčana i sveta. Odakle joj ta jačina i snaga? – Dao joj Duh Sveti u daru jakosti na dan sv. krizme. Umrla je 1565. na glasu svetosti. Tijelo joj počiva u gradu Kotoru u crkvi sv. Marije. Papa Pio XI. proglasio je Ozanu blaženom 1927., prije 90 godina. Kada bi  Bog dao kakvo izvanredno čudo izlječenja nekomu na njezin zagovor, pa to odobrila Sveta Stolica, mogli bismo imati blaženu Ozanu na oltaru kao sveticu tako da je onda štuje cio svijet, a sada je štuju uglavnom hrvatski katolici. Ima doduše i pravoslavnih vjernika koji se utječu njoj u zagovor.

Krizmanici, nije dar jakosti da netko prepliva od Splita do Dubrovnika, nego je duhovna jakost da odavde ode u Dubrovnik i posjeti nekoga bolesnika u bolnici. Nije jakost da netko igra 90 minuta na nogometnom igralištu, nego je dar jakosti da izdrži 90 minuta na kiši prisustvujući sv. Misi, kao oni pred crkvom pod kišobranima!  

Druga je Katarina ova kojoj danas slavimo blagdan. Rođena je 1347., a preminula, nakon 33 godine života, 1380. I ona je pošla u dominikanke. Iako je bila tek pismena, s četiri osnovne, raspisala se kao da je bila profesorica talijanskoga. Napisala je stotine pisama, neka od njih i Papama, koji su bili u francuskom Avignonu (1309.-1378.), i molila ih da prijeđu iz „sužanjstva“ u Rim, njihovu biskupiju i papinski prijesto. Sedmorica avinjonskih Papa, svi listom  Francuzi, i nisu to smatrali velikim sužanjstvom. Katarina dominikanka bijaše hrabra žena misaono, odlučna moralno, jaka duhovno. Odakle joj ta jakost? - Dao joj Duh Sveti  u svome daru jakosti, a ona vatreno surađivala i napredovala u tome daru. Svetom je proglašena 1461., a crkvenom naučiteljicom 1970. godine.

Krizmanice, budite jake kao svete Kate: i ona Sijenska, i ona Aleksandrijska i ova naša blažena Kotorska!

I danas Bog poziva djevojčice i dječake u duhovno zvanje, na svetost. Blago onima koji slijede Božji glas i duhovni zov!

Na krizmu su dolazili najprije srednjoškolci, zatim srednjoškolke. Kao na sv. krizmu, slično i na sv. Pričest – pobožno, pozorno, sklopljenih ruku, kako se i doliči za pristupanje svetim sakramentima.

Na svršetku sv. Mise, koja je trajala od 10.00 do 12.00, zahvala župnika i jedne krizmanice. Župnik je izrazio čestitke krizmanicima i krizmanicama kao i svim obiteljima slavljenicama. Ostala je za uspomenu i fotografija najprije krizmanica a potom i krizmanika, snimljena u svetištu iza oltara.

Fra Dario Dodig, gvardijan samostana, počastio je predvoditelja sv. Mise i djelitelja sv. krizme u blagovalištu gdje se našlo desetak franjevaca, u ugodnu razgovoru, a među njima i ugledni crkveni povjesničar dr. fra Bazilije Pandžić, koji ide ususret svojoj stoljetnici (rođen je 30. siječnja 1918. u Drinovcima). Biskup je napose zahvalio fra Baziliju za njegov znanstveni rad o Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Doktorirao je na tu temu u Rimu 1945. Objavio i doktorsku radnju, 1959. i više članaka o istoj biskupiji. Biskup se s gvardijanom svratio k sestrama franjevkama, pozdravio ih i zahvalio za njihov pastoralni rad i redovničko djelovanje i svjedočenje u humačkoj župi.


Nekoliko fotografija s današnje podjele sakramenta svete potvrde na Humcu pogledajte OVDJE.

 

PIŠE: www.md-tm.ba