Franjevački samostan i Župni ured sv. Ante Padovanskoga Humac


UREDOVANJE
Svaki radni dan od 8-12 i 16-18
Nedjeljom iza misa


KRŠTENJE
Prijava u uredovno vrijeme
Krštenja su u crkvi na Humcu svake nedjelje u 11 sati.
Prigodom  najave  krštenja  donesite  kopiju rodnog lista djeteta u Župni ured. 


VJENČANJE
Obvezatan je tečaj priprave za brak. Prijava u župnom uredu mjesec dana prije vjenčanja


BOLESNICI
Bolesnicima na vrijeme omogućite posjet svećenika

 

SPROVODI
Molimo vas da sprovod vašeg pokojnika najprije dogovorite sa Župnim uredom i smrtovnicu dostavite u Župni ured.

Pobožnost križnog puta

humac unutrasnjostPobožnost Križnog puta osobito vežemo uz vrijeme  korizme. Smatra se da ga je u Europu uveo u 15. stoljeću dominikanac Alvaro u Cordobi prenijevši ga iz Jeruzalema, gdje je već postojalo ranije. Ubrzo se raširio u cijeloj Europi.

 

Općom i od pape priznatom praksom postaje križni put u 17. stoljeću, a glavni su joj nosioci franjevci, koji jedini imaju povlasticu blagoslivljati postaje križnog puta. Broj postaja je varirao (u početku ih je samo 7), ali se u 17. stoljeću ustalio na 14. Vjeruje se da je ova pobožnost nastala kao način da oni koji nisu mogli otputovati mogu slijediti hodočasnički put u Jeruzalemu, "Via dolorosa", a potpuni oprost vezan uz hodočašće podjeljuje se također onima koji ga pobožno i u molitvi prođu. Sveti Alfonso Liguri je napisao prvi predložak za meditaciju i molitvu križnog puta.

U našem se narodu udomaćilo da se kroz korizmu obavlja pobožnost Križnog puta, pjevanje pokorničkih psalama, "Plača" i drugih pjesama u kojima se izražava suosjećanje s Kristovom mukom. Sve je to ne samo u skladu s korizmenim vremenom nego i doprinosi da uznapredujemo u razumijevanju Kristova vazmenog otajstva i da ga dostojnim životom provedemo u djelo.

Križni put se još naziva i Kalvarija što dolazi od latinske riječi koja označava plješivu, ćelavu, golu lubanju. Kalvarijom su nazivali brežuljak izvan jeruzalemskih zidina, na kojem je bio razapet Krist. Naziv "lubanja" vjerojatno dolazi odatle što je to mjesto bilo određeno za stratište zločinaca, koji su tu i pokapani, pa se često nailazilo na lubanje, ili pak zato što je svojim oblikom sličan ljudskoj lubanji. Jedna židovska predaja (u zrelom srednjem vijeku prihvaćena i od kršćana) kazuje da je na tom mjestu bio pokopan Adam, zbog čega se već u doba romantike ispod prizora raspeća slikala i Adamovu lubanja. Kalvarijom se od ranog baroka nazivaju i mjesta u prirodi gdje je smješteno 14 postaja križnog puta. Obično se nalaze na niskim brežuljcima kraj crkava, tako da je prva postaja smještena na podnožju, na vrhu 12 postaja s raspećem i tri križa, a nadaleko od vrha, pri spustu ili samoj crkvi, 13 i 14 postaja.

 

 

U vrijeme korizme uobičajeno se moli put križa, kao po crkvama tako i po obiteljima.  Po crkvama put križa kroz korizmu bit će petkom i nedjeljom . Raspored put križa petkom po našim crkvama:
Humac  17.30; Ljubuški 17:30; Prolog 16; Crveni Grm 17; Mostarska Vrata  16; Radišići 17; Cerno 17; Hardomilje 18; Lisice 17; Zvirići 17 sati.

Put križa nedjeljom bit će u župnoj crkvi na Humcu u 10:30 sati, a na filijalama u ono vrijeme kada počinje sv. misa.